Intervju za časopis "Voda i mi"

Deset miliona za zaštitu i preventivne radove na odbrani od poplava u 2022.

U 2021. godini Agencija za vodno područje rijeke Save uspješno je realizirala najveći dio planiranih poslova i zadataka. I za 2022. planirana su značajna sredstva za uređenje riječnih korita i radove odbrane od poplava. Riječ je o 10.000.000 KM.  O svemu opširnije s direktorom Agencije za vodno područje rijeke Save  Sejadom Delićem

 
Na kraju smo još jedne poslovne godine. Direktore Deliću, kakvom biste je ocijenili po pitanju djelovanja Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo?

Agencija za vodno područje rijeke Save je u 2021. godini, i pored iznimno teških okolnosti,  uspješno realizirala veliki dio poslova i zadataka. Dio nije urađen zbog pandemije jer je, osim na Agenciju, uticala prije svega i na izvođače radova koji su usporili dinamiku poslova, odnosno ispunjavanje ugovornih obaveza. Kada je riječ o poslovima Agencije, uspješno je završen monitoring voda, a hidrometrijska mjerenja odvijala su se u skladu s Planom i finansijskim planom. Informacioni sistem voda te prognozni model za rano upozorenje odbrane od poplava - funkcionirali su u potpunosti. Redovno su održavani zaštitni vodni objekti uz stalne kontrole uposlenika Agencije. Izvršena je sanacija obodnog kanala Svilaj – Potočani, koji će doprinijeti boljem prikupljanju površinskih i zaobalnih voda na branjenom području. Zaštitni vodni objekti, crpne stanice i centri odbrane od poplava u potpunosti su funkcionirali.

Planom i finansijskim planom je predviđena i izgradnja parapetnog zida na potezu Grebnice -  Bazik u srednjoj Posavini, na dužini 1.400 metara. To je jedna od kritičnih dionica za odbranu od poplava, a s druge strane pruža uspješnu mogućnost odbrane od poplava jer je parapetni zid uz magistralni put. I pored osiguranih 1,7 miliona KM, riješenih imovinsko-pravnih odnosa, izdanih saglasnosti i građevinskih dozvola, zbog žalbi i dugog čekanja na njihovo rješavanje u Uredu za razmatranje žalbi BiH - nije došlo do realizacije ovog projekta. Ugovor  je potpisan u decembru 2021, a realizacija će biti u 2022. godini.

Preventivni radovi na odbrani od poplava velikim dijelom su realizirani na vodotocima I kategorije. Neki od njih ugovoreni su godinu ranije, a završeni u 2021.

Na slivu Bosne realizirani su u Ilijašu, Vogošći, Kaknju, Žepču, Zavidovićima, Novom Gradu, a ugovoreni za Visoko. Vrijednost ovih radova je 2.860.000 KM.

Na Spreči izvršeni su radovi u Doboj Istoku i Gračanici, dok je 80% ugovorenog projekta realizirano u Lukavcu. Vrijednost radova na Spreči je 2.600.000 KM.

Na Vrbasu su provedeni projekti u Gornjem Vakufu-Uskoplju, u naselju Boljkovac i u Bugojnu, čija je vrijednost 767.000 KM.  Završen je projekat izgradnje praga na Plivi te osiguran novac za nastavak, odnosno potpuni završetak radova. Vrijednost radova je 1.700.000 KM.

Na slivnom području Une, na Sani je završeno uređenje obala na području gradske plaže. Na Sanici u općini Ključ - radovi su u toku.  Nažalost, nije uređeno korito Une u naselju Ripač. Razlog su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, što je bila obaveza Grada Bihaća. Ugovoreni su radovi u Bosanskoj Krupi i čeka se izdavanje građevinske dozvole, tako da će doći do realizacije ovog projekta u 2022. godini.

Na Tinji je okončano čišćenje obala u MZ Špionica u Srebreniku.

Sve ove aktivnosti imaju za cilj povećanje proticajnog profila korita, neškodljivog protoka vode, uređenje i zaštitu obala, što doprinosi povećanju preventivne zaštite i stepena sigurnosti od poplava. Potpunu realizaciju ovih projekata opterećuje otežano rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, za što su zadužene lokalne zajednice. Posljedica je i dugo čekanje na građevinske dozvole, a zatim i na uvođenje izvođača radova u poslove i pored toga što Agencija ima osiguran novac za realizaciju projekata.

Uveliko traju pripreme za narednu godinu. Na kojim vodotocima Agencija namjerava uređivati korita u 2022. godini?

U toku 2022, Agencija za vodno područje rijeke Save planira izradu studije procjene tereta zagađenja vodnih resursa koji potiču od deponija, odnosno odlagališta rudarskog i industrijskog otpada. Planirana je i izrada hidrometrijske studije grupisanja vodnih tijela podzemnih voda vodnog područja Save na teritoriji Federacije BiH te studije definiranja granice između sliva Save i Jadranskog mora. Također, predviđena su i ihtiološka istraživanja sliva Save u Federaciji BiH. Novac će biti izdvojen i za monitoring podzemnih voda, razvoj Informacionog sistema voda te prognoznog modela za rano upozoravanje na poplave.

Na zaštitnim vodnim objektima u vlasništvu Federacije BiH predviđeno je održavanje odbrambenih nasipa, crpnih stanica, centara odbrane od poplava, čuvarskih kuća, brana Hazna i Vidara, obaloutvrda i obodnih kanala.

Što se tiče preventivnih aktivnosti na odbrani od poplava, predviđena su sredstva za sanaciju i radove na zaštitnim vodnim objektima u vlasništvu Federacije BiH.

Značajna suma bit će izdvojena za regulaciju rijeke Bosne u općinama Novi Grad, Vogošća, Kakanj, Zavidovići te u Zenici. Predviđena su sredstva za čišćenje i uređenje korita rijeke Vrbas na području Bugojna i Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Sredstva će biti izdvojena i za uređenje korita Usore u Tešnju i Krivaje u Olovu. Izdvojen je novac za nastavak izgradnje parapetnog zida na Sani u naselju Gerzovo, općina Sanski Most. U Tuzlanskom kantonu je planirano uređenje Spreče u općinama Gračanica i Lukavac te Tinje u Srebreniku.

Agencija planira za 2022. godinu izdvojiti 10.000.000 KM za zaštitu i preventivne radove na odbrani od poplava…

-Očekujemo usvajanje Plana upravljanja vodama za period 2022-2027. godina i provedbu mjera definiranih Planom. Nastavit će se izdavanje vodnih akata za nove aktivnosti i onih koji se odnose na produženje vodnih dozvola za postojeće objekte. S ciljem utvrđivanja stanja voda na vodnom području Save, bit će nastavljen monitoring kvaliteta površinskih i podzemnih voda, fizičko-hemijskih, hemijskih i bioloških parametara. Veću pažnju ćemo posvetiti podizanju javne svijesti o održivom korištenju voda, njenoj zaštiti, kao i zaštiti od voda. Nastavit ćemo ispunjavati svoje obaveze po međunarodnim konvencijama, sporazumima i ugovorima: pratiti, učestvovati i davati podršku WATSAN projektu. U toku 2022. očekuje se puna implementacija planova upravljanja rizicima od poplava i provedba strukturnih mjera za zaštitu od poplava. Nadamo se i završetku projekta “Unapređenje procesa prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP) i u klimatski osjetljivim sektorima u BiH”.

Početkom novembra došlo je do poplava koje su naročito bile izražene u Kantonu Sarajevo. Gospodine Deliću, šta je Agencija uradila na uređenju vodotoka I kategorije, Željeznice i Bosne, u Kantonu Sarajevo?

Na području Kantona Sarajevo su dva vodotoka I kategorije, Bosna i Željeznica, ukupne dužine 47,3 kilometra. Agencija je osigurala, a ovlaštene firme revidirale projekat regulacije Bosne u Sarajevskom polju. Nakon urađene projektne dokumentacije, krenulo se u realizaciju ovog projekta na području općina Novi Grad i Ilidža. Od planiranih 10 km, do sada je urađena regulacija 5,7 km korita Bosne i njenih pritoka na području Sarajevskog polja i za to je utrošeno 11 miliona KM. Za preostalih 4,3 kilometra, zbog specifičnosti projekta, treba daleko više novca. Prema projektnoj dokumentaciji, za tu dionicu je potrebno oko 15 miliona KM. Jedan od osnovnih problema u provedbi ovog projekta jeste rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što je zadatak lokalne zajednice, u ovom slučaju Općine Novi Grad Sarajevo.

Agencija će u 2022. godini nastaviti regulaciju korita Bosne u Sarajevskom polju i za tu namjenu predviđeno je milion KM. Također, Agencija je, zbog obimnosti posla, kandidirala ovaj projekat Svjetskoj banci, koja je za uređenje vodotoka I kategorije u Kantonu Sarajevo, Željeznice i Bosne planirala izdvojiti 10,7 miliona KM. Međutim, ostaje i dalje problem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i izdavanja potrebnih saglasnosti i dozvola kako bi izvođači mogli ući u posao. Ukupna dužina Željeznice kroz općinu Ilidža je 6,6 km. Na tom potezu urađeno je 3.500 metara regulacije korita i to od mosta na zapadnom prilazu gradu do Mosta spasa, odnosno od Otesa do Butmira. Dionica od ušća Bosne do mosta na zapadnom prilazu, znači od Osjeka do Otesa, ukupne je dužine 1.250 metara. Agencija je uradila i revidirala projektnu dokumentaciju, ali Općina Ilidža, i pored više usmenih i pismenih zahtjeva da to učini, nije riješila imovinsko-pravne odnose.

Također, treća dionica je od Mosta spasa do entitetske linije, znači od Butmira do Vojkovića, dužina te dionice je 1.830 metara. Urađena je projektna dokumentacija, revidirana, riješeni imovinsko-pravni odnosi i izdana građevinska dozvola. Međutim, s obzirom na to da je riječ o prokopavanju novog korita Željeznice, potrebno je izdvojiti 7.000.000 KM i ovi se radovi ne mogu izvoditi u fazama. Zato je projekat kandidiran Svjetskoj banci i imamo obećanja da bi novac mogao biti operativan sredinom 2022. godine.

Nakon poplava početkom novembra, održano je više sastanaka na kojima je razgovarano o dinamici uređenja vodotoka I kategorije na području Kantona Sarajevo i mogućnostima zajedničkih ulaganja u projekte uređenja Bosne i Željeznice. Formirana je Komisija koju čine predstavnici Agencije, Ministarstva privrede KS, općina Ilidža i Novi Grad Sarajevo, Zavoda za izgradnju KS te privrednika iz poslovne zone Rajlovac. Šta je planirano u 2022. godini?

S obzirom na to da problem plavljenja Željeznice i Bosne mora biti riješen sistematski i dugoročno, dogovoreno je da sve institucije zajedno pristupe pronalaženju najboljih rješenja, čija je realizacija već počela. Rezultirat će zajedničkim ulaganjima u projekte uređenja ovih vodotoka. Visina izdvojenih sredstava i Agencije i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Svjetske banke zavisit će od dinamike rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i osiguranja potrebnih dozvola i saglasnosti. Agencija, a ni Svjetska banka, ne mogu ući u poslove i ne mogu uvesti izvođače radova u posao ako nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i izdate određene saglasnosti i građevinske dozvole. Izvršen je i namjenski prijenos 150.000 KM za hitne intervencije na koritu Željeznice u Trnovu. Drago mi je što je došlo do ovih sastanaka, jer ćemo sredstvima više institucija osigurati bržu regulaciju korita, a time doprinijeti većem stepenu sigurnosti građana na području Kantona Sarajevo.

Dva dana prije novembarskih poplava, Agencija je upozorila na mogućnost porasta vodostaja u slivu Save u FBiH. U skladu s Federalnim operativnim planom, koje su obaveze Agencije?

Agencija je već u utorak 2. novembra sačinila i proslijedila informaciju institucijama uključenim u Federalni operativni plan da je prognozirano povećanje vodostaja na svim vodotocima na cijelom vodnom području Save u Federaciji BiH. Sugerirano im je da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu sa svojim ovlaštenjima, a stanovništvu koje živi uz vodotoke  - pojačan oprez. Ova informacija, kao i sve ostale u narednim danima, pripremljena je na osnovu podataka vodomjernih stanica hidrološkog monitoring sistema Agencije. Dostavljane su Ministarstvu sigurnosti BiH, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Federalnoj upravi civilne zaštite, kantonalnim resornim ministarstvima te općinskim strukturama civilne zaštite, kao i medijima, a također je objavljena i na web-stranici Agencije. Bitno je istaći da sve navedene institucije po posebnim propisima imaju svoje nadležnosti. Agencija je ispoštovala svoje obaveze u skladu s FOP-om te, uz stalne dežure, organizirala i redovne obilaske područja zahvaćenih poplavama.

Koliki je uticaj klimatskih promjena na poplave?

Zadnje padavine na gornjem dijelu sliva Bosne, posebno na planinama, bile su znatno veće u odnosu na period iz maja 2014. godine, što je rezultiralo time da su hidrološko-hidraulički parametri u rijekama - proticaj i vodostaj - zabilježili rekordne vrijednosti na HS Ilidža na Željeznici i hidrološkoj stanici Reljevo na rijeci Bosni. Tako je na profilu vodomjerne stanice Reljevo proticaj bio ranga pojave većeg od 100 godina, tj. ranga pojave oko 170 godina. Značajan porast vodostaja i proticaja evidentiran je i na bujičnim vodotocima. Nema apsolutne sigurnosti od pojave poplava. Potvrda tome su dešavanja u protekle dvije decenije i sve veći uticaj klimatskih promjena u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Tako imamo učestale ekstreme, od suša do intenzivnih padavina. Posljedice su vidljive u brojnim segmentima, a naravno najvećim dijelom na vodotocima. Gotovo na svim rijekama u Bosni i Hercegovini, u ovom periodu od dvije decenije, zabilježen je vodostaj koji premašuje dosadašnje maksimalne vrijednosti. Agencija, uz pomoć prognoznog modela za rano upozorenja od poplava, tri dana unaprijed može prognozirati povećanje vodostaja, što bude alarm institucijama za preventivne aktivnosti.

Jedna od aktuelnih tema u BiH je izgradnja mini-hidrocentrala. Kao neko ko je dugo u sektoru voda, kakav je Vaš stav o mini-hidrocentralama?

Agencija nema ništa protiv izgradnje mini-hidrocentrala. Međutim, ova oblast mora biti uređena zakonskim i podzakonskim aktima. Vlasnici MHE uglavnom ne provode ugovorne obaveze, saglasnosti i upotrebne dozvole koje definiraju izgradnju i rad samih MHE. Ne mogu se graditi mini-hidrocentrale koje će uništavati bogatstvo vode, okolišne ciljeve, izazivati poplave i uzrokovati nedovoljne količine vode u donjim tokovima. Najveći problem je nepoštivanje minimalnog biološkog protoka, jer bez toga uništavamo sva korita rijeka, biljni i životinjski svijet.

Šta su najveći izazovi za oblast voda u BiH? Cijenimo li dovoljno bogatstvo koje imamo?

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje su veoma bogate čistom pitkom vodom. Po bogatstvu vode smo na petom mjestu u Evropi. Za narednih nekoliko desetljeća imamo dovoljne količine pitke vode. Naše podzemne vode su bolje kvalitete od voda u mnogim razvijenijim zemljama.  Većina naših građana pije vodu iz vodovodnog sistema.

Najveći izazov u oblasti voda u BiH je sačuvati bogatsvo čiste pitke vode.

U svijetu se najviše vode troši na poljoprivredu i industriju, a najmanje za domaćinstva. Tereti zagađenja urbanih otpadnih voda veći su od tereta zagađenja industrijskih otpadnih voda. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 miliona litara vode.

Voda je život. Bez vode ne možemo. Bogatstvo vode koje imamo jednog dana će nestati, zagadit ćemo ih. Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti i kakvu ćemo je ostaviti našoj djeci i unucima zavisi od nas samih, od svakog pojedinca.

Trebamo racionalno koristiti vodu, smanjiti gubitke u vodovodnim sistemima, povećati obuhvat stanovništva u obradi i prečišćavanju otpadnih voda, izgraditi u svim urbanim sredinama prečistače otpadnih voda, povećati obuhvat stanovnika koji su priključeni na vodovodne  i kanalizacione sisteme, u poljoprivredi kontrolirati primjenu pesticida i ostalih agrotehničkih mjera, spriječiti odlaganje otpada u vodotoke i zone izvorišta - sve ovo ima za cilj sačuvati bogatstvo Bosne i Hercegovine - VODU.