Intervju za časopis „Voda i mi“ - Sejad Delić: Pravi izazov je sačuvati pitku vodu

Gospodine Deliću, Agencija za vodno područje rijeke Save odgovorna je za vodotoke I kategorije. Više je to od 2.000 kilometara obala. Bosni i Hercegovini, kao i cijelom svijetu, prijete sve veći rizici u vidu češćih i dužih sušnih perioda, kao i poplava. Apsolutne zaštite nema. Brojne su preventivne aktivnosti na odbrani od poplava. Jeste li zadovoljni urađenim na vodnom području rijeke Save?

-Stupanjem na snagu Zakona o vodama Federacije BiH, za preventivne aktivnosti odbrane od poplava na površinskih vodama I kategorije uloženo je približno 65 miliona maraka. Sredstva su ulagana za uređenje i sanaciju obala, čišćenje korita te povećanje proticajnog profila, a sve s ciljem smanjenja šteta i povećanja stepena sigurnosti. Agencija trenutno izvodi radove na cijelom vodnom području Save u Federaciji BiH. Najveći dio budžeta izdvajamo za ove namjene.

U ovom momentu imamo izgrađenih više od 70 kilometara nasipa. Agencija je nakon katastrofalnih poplava 2014. godine sanirala oštećenja na zaštitnim vodnim objektima u vlasništvu Federacije BiH na prostoru Posavskog i Tuzlanskog kantona te korita vodotoka na vodnom području Save u FBiH. Posebno treba istaći da su rekonstruirane sve dionice savskog odbrambenog nasipa koje nisu imale potrebno zaštitno nadvišenje, a za koje je postojala projektna dokumentacija. Dodatno je saniran parapetni zid u naselju Domaljevac. Ove godine planirana je rekonstrukcija posljednje dionice savskog odbrambenog nasipa bez adekvatnog zaštitnog nadvišenja.

Prošle godine usvojeni su Planovi upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save i vodno područje Jadranskog mora u FBiH. Ovim planovima predviđen je cijeli niz mjera koje je potrebno realizirati u periodu 2022-2027. godina, a sve s ciljem postizanja dobrog stanja voda. Provođenje mjera je u nadležnosti institucija, kako jedinica lokalne samouprave tako i kantonalnih i federalnih.

S ponosom možemo istaći da je ova Agencija bila pokretač aktivnosti na punoj implemenaciji EU Direktive o poplavama u Bosni i Hercegovini. Urađena je preliminarna procjena rizika od poplava, urađene su mape opasnosti i mape rizika od poplava te nedavno i Nacrti planova upravljanja rizikom od poplava za sve administrativne cjeline i sva vodna područja BiH.

Razvijen je nacionalni prognozni sistem za sve glavne podslivove na vodnom području rijeke Save (Una sa Sanom, Vrbas, Bosna, Drina). Uporedo s tim, Agencija aktivno učestvuje u radu i razvoju platforme prognoznih sistema za sliv Save koja se provodi pod okriljem Savske komisije.

S ciljem adekvatnog provođenja svih aktivnosti aktivne odbrane od poplava definiranih FOP-om, izgrađen je i opremljen Informacioni centar Agencije. S ponosom možemo reći da je riječ o jednom od najfunkcionalnijih i najsavremenijih centara u regionu, a i šire. Potpuno je automatizirano obavještavanje institucija i javnosti o vanrednim hidrološkim uvjetima, kako je to propisano u FOP-u.

U okviru Informacionog sistema voda prikupljaju se i obrađuju podaci s više od stotinu automatskih hidroloških stanica. U 2017. godini počeli smo aktivnosti na uspostavi monitoringa podzemnih voda. Od tada do 2022. godine izvedeno je i stavljeno u funkciju 20 pijezometara za provođenje monitoringa, odnosno kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda.

Monitoring se vrši za potrebe upravljanja vodama, a podaci pijezometara od neprocjenjive su važnosti za kvalitetnije korištenje, zaštitu i upravljanje vodnim tijelima podzemnih voda.
Ovo je samo dio aktivnosti Agencije. Da, s obzirom na finansijske sredstva kojima raspolažemo, mogu reći da sam zadovoljan urađenim.

Jesu li sredstva kojima raspolaže sektor voda u FBiH dovoljna kako bi se odgovorilo sadašnjim Zakonskim obavezama?

-Nisu. Moramo iznaći veća finansijska sredstva za zaštitu od voda. Sve institucije koje se bave vodama u BiH ne mogu svojim finansijskim sredstvima odgovoriti na obaveze definirane Zakonom o vodama. Zemlje u regiji imaju znatno više novca za sektor voda, a manje vodne potencijale slatke vode u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Vlade kantona i Vlada FBiH moraju znatno više izdvajati sredstva za sektor voda. Potrebno je proširiti obuhvat i visinu vodnih naknada. Bosna i Hercegovina je zemlja s najnižim vodnim naknadama u Evropi.

Također, potrebno je institucionalno i kadrovski ojačati sektor voda na svim nivoima. Posebno na kantonalnom nivou.

U više navrata ste isticali da je za dobar status voda neophodan veći angažman i ostalih institucija, od lokalnog do državnog nivoa. U najkraćem, šta se mora uraditi?

-Prije svega potrebno je znatno više učiniti na podizanju javne svijesti o vodi, njenom značaju, korištenju i upravljanju vodnim resursima, i to od osnovne škole, od djeteta, pojedinca pa do porodice i zajednice.
Hitne su i izmjene i dopune Zakona o vodama. Već su nekoliko godina u parlamentarnoj proceduri, a nude rješenja daleko bolja od sadašnjih. I mnoge EU direktive o vodama promijenjene su posljednjih godina, tako da bi odmah trebalo pristupiti izradi novog zakona o vodama.
Potrebno je ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na nivou države! Potrebna je državna agencija koja bi imala koordinirajuću ulogu između tri javne ustanove koje se bave sektorom voda u BiH. Znam da to nailazi na nerazumijevanje u RS, ali brojni su problemi na terenu. Nasipe ne možemo graditi samo na jednoj strani obale koja je teritorijalno u jednom entitetu, a zanemariti drugu, ili čistiti pola korita vodotoka. Sve aktivnosti na jednoj obali moraju biti koordinirane i na drugoj.

Vodno dobro je veoma ugroženo nelegalnom gradnjom na svim vodotocima. Posebno je to izraženo na Uni. Potreban je znatno veći angažman inspekcijskih službi na svim nivoima kako bi se i ispoštovala odredba za gradnju: 15 metara od vodotoka I kategroije i pet metara od vodotoka II kategorije! To kontrolira Federalna uprava za inspekcijske poslove, ali pet vodoprivrednih inspektora nije dovoljno za više od 2.000 kilometara obala u Federaciji BiH. Ovu vrstu kontrole trebalo bi da provode inspekcijske službe na svim nivoima: od općinskog, preko kantonalnog do federalnog.
Svjesni smo da su zone izvorišta voda ugrožene. Da bi ih sačuvali, neophodno je donijeti, ali i provesti određene odluke te spriječiti gradnju na tom području.

Nedostatak pitke vode globalni je problem i pogađa cijeli svijet. Ima li Bosna i Hercegovina dovoljno pitke vode? Prijeti li nam nestašica?

-U posljednjih 100 godina potrošnja vode povećala se osam puta. Na sreću, Bosna i Hercegovina se svrstava u red vodom bogatih zemalja. Sa 9.460 m3 vode po stanovniku, vodeći smo u regiji, a peti u Evropi. Agencija je 2019. godine finansirala Studiju dugoročnog snabdijevanja vodom stanovništva, privrede i industrije na vodnom području rijeke Save. Prema podacima i analizama Studije, BiH je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve pitke vode. Imamo dovoljno zaliha vode za svoje potrebe u narednih nekoliko desetljeća. Međutim, čista pitka voda nije neiscrpan izvor. Moramo je racionalno koristiti i smanjiti onečišćenja, posebno podzemnih voda. Bit će pravi izazov sačuvati pitku vodu.

Ko su najveći potrošači vode?

-Poljoprivreda, industrija i domaćinstva su najveći potrošači vode. Poljoprivreda troši 70% od ukupne količine zahvaćene vode, industrija 20%, ostatak domaćinstva. Kako se potrebe za hranom povećavaju, time su veće i količine vode potrebne za navodnjavanje i proizvodnju hrane. Predviđanja su da će se potrebe za vodom u industriji povećati za 400%, i to uskoro. Ilustracije radi, za proizvodnju lista papira potroši se 10 litara  vode, a 91 litar za proizvodnju 500 gr plastike.

Kada govorite o onečišćenjima, stanje nije ohrabrujuće na vodnom području Save u FBiH. Podsliv Bosne i dalje ima najlošiji kvalitet voda od svih kontroliranih slivova. Možemo li očekivati da ćemo uskoro imati veći broj postrojenja za prečišćavanje i tretman otpadnih voda u skladu s evropskim direktivama i domaćim zakonodavstvom?

-U Bosni i Hercegovini u vodotoke se upusti u prosjeku 30 m3/s otpadne vode. U sliv Bosne se disponira više od pola ukupnog zagađenja, više od 50%. Slijedi sliv Vrbasa, gdje odlazi  25% zagađenja. Rijeke i jezera se zagađuju otpadnim vodama stanovništva i industrije i ispuštaju se, uglavnom, bez ikakvog prečišćavanja. Naročito je ugrožena rijeka Bosna i njene pritoke, čija korita često služe i kao deponije smeća. Tereti zagađenja voda od stanovništva veći su nego od industrije. Obuhvat stanovništva tretmanom otpadnih voda u FBiH je 54% u odnosu na broj stanovnika u općinskim centrima. Trenutno je na slivu rijeke Save u FBiH u funkciji nekoliko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i to u Gradačcu, Srebreniku, Odžaku, Žepču, Živinicama, Trnovu, Bihaću i Sarajevu. U toku je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na slivu Save u Bosanskom Petrovcu. Procenat priključenosti stanovništva na kanalizacionu mrežu u FBiH za vodno područje Save najveći je na podslivovima rijeke Drine 43% i nešto manji Bosne 33%. Kako bismo dostigli dobar status voda, moramo povećati procenat stanovništva priključenog na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, kao i prečistače otpadnih voda.

Gospodine Deliću, Svjetski dan voda obilježen je pod motom Ubrzajmo promjene. Po čemu se razlikuje od ranijih i sublimira li ovogodišnji moto sve dosadašnje?

-Samo da se podsjetimo nekih slogana pod kojima se obilježavao Svjetski dan voda: Podzemne vode, Voda, Zaštita voda, Voda za sve, Vodni resursi, Voda i energija, Voda i otpadne vode, Voda i održivi razvoj, Pitka voda itd.

Ubrzajmo promjene – znači da nemamo vremena da ovaj dan posvećujemo samo jednom segmentu. Na svim poljima moramo djelovati kako bismo sačuvali život za buduće generacije. A to je: voda!

Oni koji imaju vode u izobilju ne znaju je cijeniti i čuvati. S druge strane, oni kojima je ova blagodat uskraćena, čuvaju je, bore se za nju, ratuju, a mnogi umiru zbog nestašice pitke čiste vode. Predviđa se da će nestašica vode biti jedan od najznačajnijih problema 21. stoljeća. Nestašica vode pogađa više od 40% ljudi u svijetu. Globalni problem je sve manja količina ispravne vode za piće. Zabrinjava podatak da 1,8 milijardi ljudi koristi izvore pitke vode zagađene fekalijama izlažući se tako riziku od zaraze. Nesigurna voda, loši sanitarni i higijenski uvjeti uzrok su približno 850.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu. Raspoložive zalihe vode po stanovniku smanjuju se na svim kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja količine vodnih resursa nego rezultat porasta broja stanovnika, klimatskih promjena, urbanizacije, razvoja poljoprivrede, industrije i sve većeg zagađenja, posebno površinskih voda. Klimatske promjene su evidentne, sve ćemo više imati sušnih i kišnih perioda. Svake sedmice milion ljudi se seli u gradove. Procjenjuje se da će se do 2050. godine u urbane centre preseliti još 2,5 milijarde ljudi. A trenutno većina gradova u nerazvijenim i zemljama u razvoju nemaju adekvatnu infrastrukturu ili je dotrajala i nedovoljna. Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana voda odnosi se na svakog pojedinca, na svaku osobu. Svaka osoba mora se zapitati kako da sačuvamo naše vode za buduće generacije. Budi dio promjena. Učini nešto.

Čuvajmo bogatstvo koje nam je Gospodar svjetova podario!