Zaštita i korištenje voda

Razvoj, ostvarivan u svrhu zadovoljavanja ljudskih potreba, zahtijevao je i odgovarajući razvoj stručnih i naučnih saznanja.  U početku, prateći koncept ciklusa kruženja vode u prirodi, razvila se hidrologija, odnosno kasnije i njene "sestre” meteorologija i okeanologija.

U želji da se što više otkriju tajne podzemnih voda, razvila se posebna naučna disciplina hidrogeologija. Porast daljih ljudskih potreba zahtijevao je još preciznija saznanja o procesu kretanja i dinamike voda, što rezultira razvojem posebnih disciplina kao što su hidrodinamika i hidraulika. Dakle, hidrotehnika je naučna disciplina koja proučava tehničke aspekte (a) korištenja voda, (b) zaštitu od štetnog djelovanja voda i (c) zaštitu voda kao resursa. Na ovaj način su se razvijali sistemi za vode koji su, zapravo, predstavljali vještačke podsisteme u hidrološkom ciklusu voda.
 

Vremenom se pojavljuje i poseban problem u tim podsistemima, jer se počinju stvarati i negativni uticaji ne samo na vodne resurse, već i na njihovu okolinu (zagađenje voda). Sve ovo je uslovilo potrebu da se "uvede red” u cjelokupan proces kroz uvođenje pojma upravljanja vodnim resursima (vodama). U početku dok su sistemi korištenja voda bili jednostavniji, taj posao se mogao izvršavati na lokalnom nivou.

Monitoring podzemnih voda

Programom mjera, urađenom u sklopu nacrta Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2021. godina, definisana je potreba uspostave adekvatnog monitoringa podzemnih voda u cilju praćenja režima i kvantitativno-kvalitativnog stanja ovih voda.

U cilju uspostave monitoringa podzemnih voda, AVP Sava je 2017. godine finansirala izradu Elaborata uspostave monitoringa nivoa podzemnih voda - I faza. Ovim Elaboratom definisano je jedanaest lokaliteta za izvođenje pijezometara. U I fazi uspostave monitoringa podzemnih voda obuhvaćena su vodna tijela međuzrnske poroznosti sa slobodnim nivoom podzemnih voda (akviferi intergranularnog tipa). Prilikom odabira lokaliteta na kojima će se izvoditi pijezometri vodilo se računa o ravnomjernoj prostornoj zastupljenosti izvorišta, kao i da se monitoring nivoa podzemnih voda uspostavi u vodnim tijelima u prirodnim (neporemećenim) uslovima, odnosno izvan radijusa uticaja bunara ili drugih objekata kojim se remeti prirodni režim podzemnih voda.

Na osnovu navedenog Elaborata 2018. godine izvedeno je 11 pijezometara. Pijezometri su izvedeni SIMMETRIX metodom bušenja do projektovane dubine na lokalitetima: Orašje, Odžak (dva lokaliteta), Gradačac, Živinice, Kalesija, Jelah (dva lokaliteta), Maglaj i Sarajevo (dva lokaliteta).

Kao nastavak započetih aktivnosti, AVP Sava je 2020. godine finansirala izradu ''Elaborata - Nastavak aktivnosti na uspostava monitoringa podzemnih voda na vodnim tijelima međuzrnske poroznosti'', kojim je definisano 6 dodatnih lokaliteta za izvođenje pijezometara za monitoringa podzemnih voda.

Na osnovu navedenog Elaborata 2020. godine izvedeno je dodatnih 6 pijezometara. Pijezometri su takođe izvedeni SIMMETRIX metodom bušenja na lokalitetima: Domaljevac-Šamac (DP-12), Puračić – Lukavac (LP-13), Ćelahuša- Gračanica (GTP-14), Brijesnica-Doboj Istok (DIP-15),  Doboj-Kakanj (KDP - 16), Dobrinja- Visoko (VMP - 17).

Monitoring na vodnim tijelima podzemnih voda, koja nisu obuhvaćena I fazom (a određena su u okviru nacrta Plana upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH za period 2016 – 2021. godina) dijelom je predviđen za II fazu MPV. U februaru 2019. AVP Sava je finalizirala ''Elaborat monitoringa podzemnih voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH (II faza)''. Ovim Elaboratom su započete aktivnosti na uspostavi monitoring tijela podzemnih voda u akviferima karstno-pukotinske poroznosti, odnosno kvantitativno - kvalitativnog monitoringa reprezentativnih kraških vrela u pojedinom tijelu podzemnih voda ovog tipa, kako je i predviđeno Planom upravljanja.

U Elaboratu II faze MPV je obrađena uspostava monitoringa na 20 kraških vrela na kojima se prazni najveća količina podzemnih voda iz pojedinog vodnog tijela, a to su (Klokot - Bihać, Crno vrelo – Drvar, Krušnica- Bosanska Krupa, Sanica - Sanski Most, Zdena – Sanski Most, Dabar – Sanski Most, Korčanica – Sanski Most, Plava voda – Travnik, Kruščica – Vitez, Bistrica – Gornji Vakuf, Krupa – Gornji Vakuf, Okašnica – Bugojno, Tocila – Fojnica, Požarna – Fojnica, Vrelo Bosne – Sarajevo, Krupa –Sarajevo, Mošćanica – Sarajevo, Orlja – Olovo, Suha – Zavidovići, Studešnica – Banovići.



Elaboratom II faze MPV je postignut osnovni cilj, koji je bio da se na definisanim lokacijama za uspostavu monitoringa podzemnih voda u akviferima karstno-pukotinske poroznosti i vodnim tijelima u vodnom području rijeke Save, prikaže rješenje uspostave mjernog profila i hidrometrijskih stanica sa procjenom troškova uspostavljanja mjernog profila, kao i prijedlog i troškovi te plan uspostave monitoringa.

• Federalni operativni plan za incidentna zagađenja III stepena ugroženosti

Federalni operativni plan mjera za slučaj incidentnih zagađenja III stupnja ugroženosti je Operativni plan kojim se utvrđuju mjere i postupci koji se preduzimaju u slučaju proglašenja III stepena ugroženosti - incidentna zagađenja nastala unutar granica Federacije BiH i incidentna zagađenja nastala izvan granica Federacije BiH.

• Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije. Službene novine Federacije BiH br. 26/20 i 96/20

Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije se utvrđuju: uslovi za prikupljanje, pročišćavanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda, uslovi pročišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u okoliš ili javne kanalizacione sisteme, granične vrijednosti emisija otpadnih voda kod njihovog ispuštanja u okoliš ili sisteme javne kanalizacije, rokovi za dostizanje graničnih vrijednosti, te monitoring i ispitivanje otpadnih voda.

• Finalni izvještaj - Studija za Uspostavu Prekograničnih Zona Sanitarne Zaštite Izvorišta Klokot (Bihać)

Zadatak Konsultanta je bio da pomogne državama korisnicama projekta (BiH i RH) da unaprijede postojeće dokumente (Sustava zaštite i metode istraživanja za zaštitu krških vodonosnika u graničnim područjima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Pravilnika o uslovima utvrđivanja zona sanitarne zaštite izvorišta u krškim vodonosnicima u pograničnom području BiH i RH  ...), odnosno da daju preporuke za uspostavu buduće saradnje BiH i RH na zaštiti podzemnih vodotoka koji presijecaju državnu granicu.